CILJEVI

Udruga Centar za građansku hrabrost osnovana je 2011. u Hrvatskoj s ciljem promicanja i poticanja građanske hrabrosti, osviještenih vrijednosti humanističke misli i slobodoumlja, slobode savjesti, uvjerenja i mišljenja, te feminističke etike odgovornosti i solidarnosti u zaštiti ljudskih prava, ravnopravnosti i u kritičkom suočavanju sa prošlošću.

MISIJA

Misija naše udruge jest nadahnuti čovjeka humanističkom mišlju, feminističkom solidarnošću i građanskom hrabrošću.

Naša etička savjest nas p(r)oziva na odgovornost i solidarnost, napose na građansku hrabrost. Razumom i savješću rukovođena, građanska hrabrost nam priskrbljuje dignitet bića sposobnog da bira i, time, etički neprihvatljivim izazovima života kaže – NE!

VIZIJA

 Vizija naše udruge jest slobodnomisleće ljudsko biće – razumno, odgovorno, pravedno, solidarno, hrabro – koje aktivno živi život vrijedan življenja.

TEMELJI

Naš aktivizam nadahnut je vrijednostima evolucijskog humanizma, politikom ženske solidarnosti i imperativom građanske hrabrosti.

Pojam “evolucijski humanizam“, kojeg naša udruga promovira, označava postnacionalni, sekularni i kritičko-racionalni (tj. i antidogmatski i antirelativistički) svjetonazor zasnovan na znanstvenim, filozofskim i umjetničkim izvorima.

Ljudi koji svoj odnos prema svijetu grade na ljudskom znanju i kritičkoj svijesti, potaknuti suosjećanjem i solidarnošću za potrebe i prava drugih, sebe nazivaju humanistima i humanistkinjama.

Svaka osoba snosi odgovornost za svoj život. Naši postupci trebaju biti temeljeni na promišljenim odlukama, a ne na nepromišljenom prihvaćanju tuđih stavova, vlastitih strahova i ustaljenih navika. Kritičko preispitivanje sebe i društva, autoriteta, stečenog znanja, religijskih učenja, tradicija, korištenje vlastitog razuma, građanska hrabrost, spremnost preuzimanja odgovornosti za vlastite riječi i djela – koristit će nama i našoj djeci da bez straha i obmana, odgovorno i ispunjeno, živimo život vrijedan življenja.

Humanistička misao je bez feminističke nepotpuna – tek u međusobnoj povezanosti one nude potpunu sliku društva koje svoju patrijarhalnost najlakše temelji na religijskim postulatima. Lakoća se ne ogleda u jačini i razboritosti argumenata, nego u svojevrsnoj auri dogmatičnosti religijskog poimanja patrijarhalnih struktura moći. Smatramo da feministkinje i feministi ne smiju popustiti pred izazovom kritičkog promišljanja religijskog poimanja ženskog identiteta. U kritici takvih svjetonazora i u promišljanju alternativa upravo jasna i nedvosmislena feministička misao nudi najjezgrovitije odgovore.

No feministička teorija nije samo bitna u religijskom diskursu. Postoji i ogromna potreba za razbijanjem predrasuda koja vladaju prema feminizmima u aktivnom ireligioznom pokretu. Iznenađeni smo izraženim antifeminističkim stavom koji svako malo ispliva na društvenim mrežama među aktivnim (inozemnim i tuzemnim) ireligioznim osobama. Stupanj neznanja o feminističkoj povijesti, logičke pogreške i krivi zaključci koji se donose na osnovu antifeminističkog i često seksističkog stava ne čude koliko zapanjujuća i ignorantska tvrdoglavost s kojom se ti stavovi pokušavaju racionalno opravdati.

Naša udruga zagovara prava raznih manjinskih identiteta promovirajući feminističku solidarnost. Naša solidarnost je glasna i nepokolebljiva, jer feministička solidarnost nisu sramežljivo promrmljane riječi potpore, čija je jedina svrha smirivanje vlastite građanske savjesti.

Ona započinje odlukom da saslušamo ispovijest Druge osobe, da čujemo njezino iskustvo, njezine vrijednosti, stavove i odluke. Da riječima damo prostor i vrijeme kako bi bile izrečene njezinim glasom… biti solidarna znači razumijeti priču Druge…

Biti solidarna znači ne zaustaviti se na razumijevanju i suosjećanju, nego aktivno i vidljivo svoje vlastito biće solidarizirati s osobom uz koju smo. Biti solidarna znači svjesno prihvatiti u kojem svijetu moći živimo i sebi priznati da nepatvorena i nesebična solidarnost s drugima i različitima nije moguća ako ne postoji spremnost za dekonstrukciju diskriminacijskog sustava – sustava koji je i doveo do potrebe za solidariziranjem – iz korijena, pa i po cijenu dekonstrukcije vlastitog identiteta i privilegija, izgrađenih na temeljima istog. U feminističkoj solidarnosti nismo bitne mi i “naše” – nego je bitna Druga, njena prava, njen identitet i integritet.

Feministička solidarnost za nas znači biti dio protesta, znajući da naša vidljivost, naša tijela – uz opasnost nasilnih napada – znači jaču potporu obespravljenima nego stotinu izjava podrške. Biti solidarna znači – u ime onih koji tu snagu (još) nemaju – biti aktivna, glasna, neponizna, neposlušna, nelojalna, prkosna i destruktivna prema svim vidovima diskriminacije!

U ozračju te solidarnosti jača i građanska hrabrost. Naša udruga se vodi građanskom hrabrošću, koju je ponudio prof. dr. Esad Bajtal:“U tom kontekstu, hrabrost služenja razumom pokazuje se kao temelj etičkog profiliranja individue; tj. hrabrost služenja vlastitim razumom, postaje osnovom javnog životnog (građanskog) stava koji se (psiho)politički artikulira kao odvažno samopotvrđivanje individualnog sopstva u otporu spram opresivne, ili na neki drugi način civiliziranim uzusima življenja neprihvatljive vladavine vlasti. Tu hrabrost samopotvrđivanja sopstva kao razumnog bića odlučnog da samostalno misli sebe –u svijetu ovdje nazivamo – građanska hrabrost.”

Građanski hrabra samo je ona osoba koja (sama pred sobom, pred svojom savješću), nema hrabrosti da bude kukavica. Od nekonformističkog života gore je živjeti život u kukavičluku i negaciji vlastitog identiteta.

 

IZBOR AKTIVNOSTI

 Izbor najuspješnijih projekata Centra su:

o Osnivanje Slobodnomisliteljske Akademije u travnju 2013. god. koja od tad kontinuirano organizira humanističke radionice za osnovnoškolsku djecu;

o Organiziranje online akcije “Sekularna hrabrost” u ožujku i rujnu 2014. i izrada informativnog priručnika za roditelje “Bez boga, bez vjeronauka”;

o Sudjelovanje u organizaciji prvog “Skupa razuma” održanog 16. siječnja 2013. god. u Zagrebu;

o Tiskanje i promocija knjige “Humanizam za djecu” na nekoliko jezika u 2014. i 2015. god.;

o Sudjelovanje predsjednice Centra kao pravnice na sjednicama saborskih Odbora prilikom donošenja Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji u 2012. god.;

o Sudjelovanje predsjednice Centra u hrvatskom pravnom timu Ženskog suda – feministički pristup pravdi od 2013. do 2015. god.;

o Suorganiziranje prosvjeda u sjećanje na ubijene zaposlenike novinskoga lista Charlie Hebdo održanog 2015. god. u Zagrebu;

o Suorganiziranje prosvjeda u sjećanje na žrtve vojno-redarstvene akcije Oluja, održanog 2014. i 2016. god. u Zagrebu;

o Organiziranje prve humanističke konferencije u Hrvatskoj, održane u listopadu 2016. god.
 
 

POVEZANI ČLANCI

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *