Ženski sud

Ženski sud – feministički pristup pravdi održan je 7. do 10. maja 2015 u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Tokom priprema na terenu organizovano je : 16 regionalnih sstanaka, 10 obuka za javne prezentacije,136 javnih prezentacija  u 96 gradovaa u cijeloj regiji, 78 dokumentarnih filmova u vezi sa temom, 42 sastanka (regionalnog organizacionog odbora, međunarodnog savjetodavnog odbora, sa ekspertkinjama, sa potencijalnim svjedokinjama), 60 izdavačkih jedinica.Više od 200 civilnih organizacija je bilo uključeno u proces iz više od 100 gradovaa, preko 250 aktivistkinja i oko 5000učesnica/ka.

Ženski sud se bavio nasiljem počinjenim 90-tih, XX vijeka do danas. Sud je održan kroz pet sesija:

  • Rat protiv civilnog stanovništva (militarističko/etničko/rodno…nasilje)
  • Žensko tijelo- bojno polje, seksualno nasilje u ratnim zonama
  • Militarističko nasilje i otpor žena
  • Progon drugačijih i u ratu i u miru, etničko nasilje
  • (Ne)objavljeni rat, socijalno i ekonomsko nasilje i otpor žena

Sud je obogaćen izložbom u dvorani BKC, susretom s aktivistkinjama koje su preživjele zločine iz Argenitne i Palestine kroz panel Snaga internacionalističke ženske solidarnosti.

Međunarodno sudsko vijeće  je na kraju pročitalo predlog odluka i preporuke. U završnici su svjedokinje dobile panoe sa svojim sentencama. izvor

Krajem 2010. godine Žene u crnom i Ženske studije iz Beograda (Srbija), Žene ženama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima iz Kotora (Crna Gora), Centar za ženske studije i Centar za žene žrtve rata iz Zagreba (Hrvatska) i Ženska mreža Kosova (Kosova) pokrenule su – kao članice Inicijativnog odbora – inicijativu za organiziranje Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije.

Žene u crnom su nositeljice programskih aktivnosti u okviru ovog regionalnog projekta o čemu možete pročitati na web stranici: “Ženski sud – feministički pristup pravdi“.

Ženski sudovi su prostor za glasove žena, za svjedočenja žena, ali i preuzimanje odgovornosti za pravdu, za orodnjavanje pravde, za kreiranje feminističkog modela pravde, podsticanja feminističke etike odgovornosti i brige, jačanja mreža solidarnosti, zajedničke izgradnje pravednog mira.

Ženski sud je jedan od modela tranzicijske pravde koji se na prvom mjestu obraća žrtvama. Tranzicijska pravda je prelazak društva iz manje ili više organiziranog državnog nasilja, ili rata, u demokratski sustav. Uloga Suda je da podstiče žene da svjedoče o svim vrstama strukturnih nepravdi: siromaštvu, eksploataciji na radnom mjestu i/ili negdje drugo, o neograničenom djelovanju zakona tržišta, o socijalnoj i zdravstvanoj ugroženosti, o zloupotrebi religije u političke svrhe…

Na taj način se kreira alternativna pisana povijest: izdavanjem publikacija o dosadašnjim iskustvima u radu Ženskih sudova i tribunala (u posljednjih trideset godina održano je preko četrdeset ženskih sudova tj. tribunala) i objavljivanjem iskustava na organiziranju Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije.

Ono što je zajedničko ženskim i institucionalnim sudovima jeste tren da je javan govor (o prekršaju, zločinu), dakle, da je već objelodanjivanje nekog čina  samo po sebi sankcija. Ženski sudovi za razliku od institucionalnih sudova ne podrazumijevaju izvršenje neke sankcije.

Oni nemaju, niti žele tu vrstu moći.

Za razliku od institucionalnog sustava koji se vodi retributivnom pravdom (sustavom kažnjavanja počinitelja nekog nedjela), ženski sudovi se bave restorativnom pravdom (obnavljajućom pravdom što znači zacijeljivanje pojedinaca i pojedinki i cijelog društva, kao i mijenjanjem uvjeta u tom društvu u kome se dogodilo nasilje, rat…) kao i distributivnom pravdom (pravednom raspodjelom bogatstva u društvu i ravnopravnim pristupima svim resursima i uslugama jednog društva).

Ženski sudovi se, za razliku od institucionalnih, ne bave samo utvrđivanjem “objektivnih činjenica” između žrtve i počinitelja, već ženski sud utvrđuje i društvenu stvarnost u kojoj se zločin odigrao. Također, utvrđivanje društvene stvarnosti temelji na jasnom vrijednosnom sustavu. Jasno zagovaranje vrijednosnog sutava Ženskog suda ide nasuprot licemerju civilizacije koja prikriva ideologije što stoje iza institucija moći.

Pri tom, valja naglasiti da feministički pristup pravdi ne znači negiranje institucionalnih mehanizama, već naprotiv, feministički pristup doprinosi boljem razumijevanju same ideje pravde kao i iznalaženju načina da se pravda dostigne, bilo kroz  institucionalne sustave ili unutar samog civilnog društva. Aktivistkinje su svjesne da se pravda ne ispunjava kroz formalni pravni sistem u potpunosti i da je za vladavinu prava dobro da kao feministkinje i odgovorne građanke utičemo na institucije pravnog sustava.

Ženski sud za bivšu Jugoslaviju u terminu “sud” podrazumijeva ne samo presuđivanje (kao donošenje zaključka ili izvršenje kazne zbog nekog zločina) već i prosuđivanje, kao razumijevanja onog što se zbilo, što se sada dešava, kao i mogućih posljedica po društvo zbog nekog zločinačkog čina.

Na taj način žene u potpunosti postaju politički subjekti, odnosno subjekti pravde. Bez tog razumijevanja uzroka koji dovode do nasilja i ratova u nekom društvu i posljedica koje porast nasilja i rata ima po to isto društvo (kada se rat okonča), nemoguće je osmisliti i organizirati otpore  takvim zločinačkim politikama, jer ne bi se znalo protiv koga i protiv čega se točno boriti.

 

 

Utjecaji Ženskih sudova su brojni; s jedne strane otvorili su pitanja različitih oblika nasilja koji su nevidljivi u institucionalnom pravnom sustavu i učinili ih vidljivim na globalnom nivou. Takođe, doprinijeli su osnaživanju lokalnih ženskih mreža otpora, kao i njihovo povezivanje preko granica kultura,država-nacija ili vjera…

Svedočenja na Ženskim sudovima su omogućila iscjeljenje u zajednicama, lobiranje u Ujedinjenima nacijama, rast mreže advokatkinja za ljudska prava širom svijeta…

Ženski sud je stvaranje prostora za ženski glas i žensko iskustvo i ujedno, prostor za iznalaženje drugačijih, pravednijih odnosa u zajednici. Isto tako, Ženski sud je i priznanje angažmanu žena, ženskom otporu svim oblicima nasilja, ženskoj kreativnosti i misli  u naporima da se svijet učini humanijim mjestom.

izvor: Ženski sud
 

Prezentacije Inicijative za Ženski sud na prostoru bivše Jugoslavije na kojima je udruga Centar za građansku hrabrost bila sudionica ili voditeljica:

20. 02. 2012. u prostorijama Centra za ženske studije u organizaciji Centra za ženske studije i Centra za žene žrtve rata (link)

29. 02. 2012. u prostorijama Centra za ženske studije u organizaciji LiLith Cluba.

21. 09. 2012. na tribini Grada Zagreba u organizaciji Socijaldemokratskog foruma žena SDP-a GO Zagreb, pod voditeljstvom Centra za žene žrtve rata, Centra za ženske studije i Centra za građansku hrabrost (link)
18. 01. 2014. na konferenciji “Prevencija torture i rehabilitacija žrtava“, u Petrovcu na moru, Crna Gora.


Women’s Court – Feminist Approach to Justice

At the end of 2010, organisations – Initiative Board members (Women Studies Center and Center for Women War Victims (Croatia), Women to Women (Bosnia and Herzegovina), Anima-Center for Peace Education (Montenegro), Kosovo Women’s Network (Kosovo) and Center for Women’s Studies and Women in Black (Serbia)) started joint regional women’s initiative for the organisation of the Women’s Courts in the former Yugoslavia.

Women in Black are the carriers of program activities in organizing the Women’s Court; their activists arrange and coordinate all activities with the representatives of the organizations – members of the Initiative Board.

What is the Women’s Court?

  • A space for the women’s voices and for their testimonies of the injustices they have experienced during the war and the peace time;
  • A space for the women’s testimonies of violence, in both private and public sphere;
  • A space for the testimonies of the organized women’s resistance

 Why did we organize Women’s Court?

  • Because the institutional legal system does not satisfy justice, neither at the international nor national level; this is particularly true for the countries of former Yugoslavia, where political elites invest a huge effort to get around justice, or sacrifice the interests of justice for political interests and maintenance of power;
  • Because, through the Women’s Court, women become subjects of justice, encouraged to create different legal practices and influence institutional legal system.
  • Because Women’s Court is a space for women’s voices and women’s testimonies about the daily injustices suffered during the war and now, in peace; At Women’s Courts, women testify about the violence in the private and public spheres.
  • Because Women’s Court encourages the strengthening of networks of mutual support and solidarity, and the creation of strong autonomous women’s movement.
  • Because Women’s Court encourages the creation of different-feminist concepts of responsibility, care and security, in order to build a just peace.

We strengthen global feminist-pacifist alliances and coalitions: in order to bring punishment to violence and crimes, to influence the international institutions of justice, to start making documents and resolutions based on everyday experiences of injustice against women and all those with diminished social, economic, and political power.

see also: World Courts of Women 
 
 

POVEZANI ČLANCI


Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *