"Ne zavaravajmo se mišlju da je holokaust jezivo, neizrecivo zlo koje stalnim podsjećanjem treba držati potisnuto u prošlosti u koju i spada. Jer Holokaust nije samo pogrom nad Židovima u Auschwitzu i drugim nacističkim logorima; Holokaust je i dalje živ, suvremen, konkretan, prisutan među nama, Holokaust je svaki sistematski progon i genocid koje se opravdavan idejom nadmoći vrši nad različitim etničkim, rasnim, vjerskim i političkim skupinama, nad nemoćnima, nad slabijima...
Holokaust održava živim i prisutnim zlom svaki onaj koji u svojem uvjerenju da je iznad drugih smatra kako ima pravo zlostavljati, tlačiti, pljačkati, zanemarivati i zakidati one koje vidi slabijima i podređenima sebi.
Zvuči vrlo poznato i vrlo suvremeno, zar ne?
Sâmo sjećanje na nacistički Holokaust jeste znak sućuti i pijeteta nad žrtvama, ali je tek isprazna formalnost ako se nekim novim nacistima i zločincima pasivnošću i nečinjenjem dopušta da ga se i danas održava jednako živim i jezivim."
Igor Berecki
Holokaust održava živim i prisutnim zlom svaki onaj koji u svojem uvjerenju da je iznad drugih smatra kako ima pravo zlostavljati, tlačiti, pljačkati, zanemarivati i zakidati one koje vidi slabijima i podređenima sebi.
Zvuči vrlo poznato i vrlo suvremeno, zar ne?
Sâmo sjećanje na nacistički Holokaust jeste znak sućuti i pijeteta nad žrtvama, ali je tek isprazna formalnost ako se nekim novim nacistima i zločincima pasivnošću i nečinjenjem dopušta da ga se i danas održava jednako živim i jezivim."
Igor Berecki
Ponekad je dovoljno samo malo hrabrosti i ljudskosti... bravo direktorice Olivera! <3
"- Sveštenik je tražio da dođe u školu na Svetog Savu, bilo je tu ranijih godina tamjana i svete vodice, ali lepo sam mu objasnila da po članu 11 Ustava Srbije moramo da odvojimo školu od crkve jer u školu mogu da idu i katolici, muslimani, ateisti... I zato u školi nikoga ne smemo da primoravamo da prisustvuje tuđim verskim obredima. "
"- Sveštenik je tražio da dođe u školu na Svetog Savu, bilo je tu ranijih godina tamjana i svete vodice, ali lepo sam mu objasnila da po članu 11 Ustava Srbije moramo da odvojimo školu od crkve jer u školu mogu da idu i katolici, muslimani, ateisti... I zato u školi nikoga ne smemo da primoravamo da prisustvuje tuđim verskim obredima. "
Olivera Marjanović, direktorka Osnovne škole "Aleksa Šantić" iz Sečnja, koja je podigla prašinu objavom da prvi put, posle niza godina, u toj školi neće biti verskih obreda 27. januara za Svetog Savu, jer je ona sada direktor, za Kurir objašnjava zašto je
Nemamo što dodati - osim da bismo i mi ostali trebali postati aktivni(iji).
I onda se ljute kad ih ljudi nazivaju katotalibanima. Rado bi oni nas pokrili, u kuće zatočili i nad nama gospodarili.
SVAKE prve subote u mjesecu na zagrebačkom se Trgu bana Jelačića okupljaju muškarci i ondje na koljenima mole.
Simone Lucie Ernestine Marie Bertrand de Beauvoir - francuska spisateljica, intelektualka, egzistencijalistička filozofkinja, politička aktivistkinja, feministkinja i društvena teoretičarka rođena je na današnji dan, 9. siječnja 1908. godine.
Napisala je brojne romane, eseje, biografije, autobiografiju te monografiju o filozofiji, politici i društvenim pitanjima. Svojim zalaganjem za emancipaciju žena i nekonformističkim duhom zauzela je istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu lijeve orijentacije.
Njezino najznačajnije i najutjecajnije filozofsko djelo Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949; hrvatski prijevod 2016), u kojem inaugurira feminističko iščitavanje svijeta, isprva je bilo osporavano ali je postupno zadobilo veliku popularnost. U njemu analizira položaj žena tijekom povijesti na fiziološkoj (biološkoj), psihološkoj i intelektualnoj razini te pokazuje da su u odnosu na muškaraca one bile ono ontološko i lingvističko »drugo« te time opresirane.
Sukladno stavu egzistencijalističke filozofije da egzistencija prethodi esenciji, odn. bitak bîti, čime je »čovjek svoj vlastiti projekt« (Sartre) te time negirajući esencijalističku pretpostavku da postoji nešto navlastito žensko i navlastito muško, zauzima stav »da se ženom ne rađa nego postaje«, čime je formulirala razliku između spola i roda, kojom razdvaja ženu kao biološko (spol) od žene kao društvenoga i povijesnoga bića (rod). Uzrok je opresije nad ženama društveno-povijesno reduciranje žene na ono ontološko »drugo«, čemu se treba usprotiviti putem egzistencijalnog emancipacijskog stava (egzistencijalni feminizam) koji rod razumije kao društveni konstrukt. Iako isprva zaboravljeno, djelo je postalo temeljni tekst feminističkoga pokreta 1970-ih i nezaobilazna literatura suvremenoga feminizma.
Rekle bismo danas aktualnija nego ikad 😉
Napisala je brojne romane, eseje, biografije, autobiografiju te monografiju o filozofiji, politici i društvenim pitanjima. Svojim zalaganjem za emancipaciju žena i nekonformističkim duhom zauzela je istaknuto mjesto u francuskom egzistencijalizmu lijeve orijentacije.
Njezino najznačajnije i najutjecajnije filozofsko djelo Drugi spol (Le Deuxième sexe, 1949; hrvatski prijevod 2016), u kojem inaugurira feminističko iščitavanje svijeta, isprva je bilo osporavano ali je postupno zadobilo veliku popularnost. U njemu analizira položaj žena tijekom povijesti na fiziološkoj (biološkoj), psihološkoj i intelektualnoj razini te pokazuje da su u odnosu na muškaraca one bile ono ontološko i lingvističko »drugo« te time opresirane.
Sukladno stavu egzistencijalističke filozofije da egzistencija prethodi esenciji, odn. bitak bîti, čime je »čovjek svoj vlastiti projekt« (Sartre) te time negirajući esencijalističku pretpostavku da postoji nešto navlastito žensko i navlastito muško, zauzima stav »da se ženom ne rađa nego postaje«, čime je formulirala razliku između spola i roda, kojom razdvaja ženu kao biološko (spol) od žene kao društvenoga i povijesnoga bića (rod). Uzrok je opresije nad ženama društveno-povijesno reduciranje žene na ono ontološko »drugo«, čemu se treba usprotiviti putem egzistencijalnog emancipacijskog stava (egzistencijalni feminizam) koji rod razumije kao društveni konstrukt. Iako isprva zaboravljeno, djelo je postalo temeljni tekst feminističkoga pokreta 1970-ih i nezaobilazna literatura suvremenoga feminizma.
Rekle bismo danas aktualnija nego ikad 😉
