Center for Civil Courage

05.11. MEĐUNARODNI DAN ROMSKOG JEZIKA

Na Međunarodni dan romskog jezika važno je naglasiti ulogu jezika u očuvanju kulturnog identiteta i jačanju prava Romkinja, uključujući njihovu ravnopravnost u društvu i pristup zdravstvenoj zaštiti. Žene Romkinje u Hrvatskoj suočavaju se s ograničenim pristupom zdravstvenoj skrbi, uključujući reproduktivne usluge poput pobačaja na zahtjev. Zbog socijalne izolacije, loših ekonomskih uvjeta i diskriminacije, mnoge Romkinje ne mogu ostvariti puni pristup uslugama reproduktivnog zdravlja.
Rješenje je usmjereno na edukaciju žena o njihovim pravima, suradnju s organizacijama civilnog društva, zdravstvenim institucijama i lokalnim vlastima kako bi se osigurao bolji pristup informacijama i zdravstvenim uslugama te smanjila stigmatizacija u pristupu reproduktivnim pravima. Kao korak prema informiranju žena, Hrabre sestre su prevele letak o osnovnim informacijama o pravu na pobačaj na zahtjev na bajški i starorumunjski jezik, jezike kojima se koriste Romi u Hrvatskoj.
Ovaj letak, koji je preveden na 12 jezika, namijenjen je migranticama i ženama manjina u Hrvatskoj kako bi im pomogao u ostvarivanju njihovih reproduktivnih prava i pristupu zdravstvenim uslugama.

Jedni se mole za zabranu pobačaja, drugi u pozadini prijete da će protuprosvjednicu ubiti. Toliko o tzv. “pro-life” pokretu. Hvala državi Hrvatskoj što je prepoznala i kaznila nasilje.
Ako vam se slično dogodi, snimajte ili slikajte nasilje tj. nasilnika i obratite se odmah policiji.
#hrabresestre

<3

Pamtimo njegove riječi i nastavljamo borbu za reproduktivna prava žena. #hrabresestre

“Došao sam dati potporu ovim ljudima koji stoje oko mene. Ovo što se događa s druge strane Trga neodoljivo podsjeća na Poljsku i Mađarsku, a kad spominjemo te dvije zemlje nemamo razloga biti previše optimistični. Pored tolikih problema, pored tolikih žena koje se svakodnevno prebijaju i ubijaju, najveća briga u Hrvatskoj je kako se žene odijevaju i da li će biti uljudne i da li će skuhati ručak kako oni očekuju. Bilo bi pametnije da pokažu kako su ravnopravni i da vole svoje žene. Mnogi Iranci nisu ponosni što su Iranci zbog svega onoga što se događa u Iranu. Jedino u Hrvatskoj neki žele biti Iranci, nećemo im to dopustiti. Vrlo ponosno stojim s ove strane Trga. Nemam ništa protiv toga da se netko moli, međutim, ono što se krije iza tih molitvi, to smo vidjeli u povijesti gdje to vodi, prema lomačama. Dok god sam živ i bavim se politikom, neću dopustiti da moje kolegice, supruga i sestra budu drugotne. Žene sigurno nisu krive za ovo kakva Hrvatska je. Mislim da žene donose dodatnu kvalitetu života i vode prema boljitku. Sve ove njihove molitve i priče u meni izazivaju tihu jezu. Oni nas vraćaju u srednji vijek – zaključio je Matić.

počivao u miru.