IZJAVA ZA JAVNOST
NE U NAŠE IME – 31. GODINA OD RATNOG ZLOČINA U AHMIĆIMA
Mi dolje potpisani/e, u povodu 31. obljetnice ratnih zločina počinjenih u Ahmićima pokraj Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu.
Ratni zločin u Ahmićima, jedan je od najpoznatijih i najokrutnijih zločina na teritoriji nekadašnje Jugoslavije. Ujedno, to je i najveći pojedinačni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba. Dvije mjesne džamije su uništene do temelja.
U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na srednjobosansko mjesto izvele su lokalne postrojbe HVO-a. Haški je sud zločine u ovom mjestu okarakterizirao zločinom protiv čovječnosti. Među ostalima, Dario Kordić je osuđen je po zapovjednoj odgovornosti na 25 godina za ratne zločine počinjene u središnjoj Bosni, uključujući i Ahmiće.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba između Republike Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
Ahmići su vrh ledenog brijega svih ratnih i nacionalističko-ekspanzionističkih politika Hrvatske prema Bosni i Hercegovini. Odnos prema ovom ratnom zločinu primjer je hrvatskog odnosa prema suočavanju s prošlošću. Smatramo da se regionalna suradnja, poštovanje i solidarnost jedino mogu izgrađivati ako prošlosti pristupamo iskreno i odgovorno. No, i poslije tri desetljeća u Hrvatskoj ne vidimo pomake u smjeru preuzimanja odgovornosti za zločine počinjene njeno ime. Zabrinjavaju nas i prošlogodišnje izjave osuđenog Darija Kordića. Kazao je: „Rekao sam, sve bih ponovio, ni sekunde ne bih zamijenio. Svaka sekunda je vrijedila.” No, zabrinjava nas i muk hrvatske političke javnosti na ovakve istupe. Izjavu je osudio Evropski parlament. Zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu, glasali su protiv tog amandmana. Nisu se ogradili od izjava Darija Kordića. Odlikovanja mu još uvijek nisu oduzeta.
Već godinu dana iščekujemo odgovor Grada Zagreba da podrži našu inicijativu o imenovanju trga u znak sjećanja na ahmićke žrtve. Trg posvećen ahmićkim žrtvama bi svojim postojanjem doprinosio prevenciji zločina, osviještavanju javnosti i educiranju mladih generacija. Važan je i zbog žrtava, ali i zbog ljudi kao što je Dario Kordić, koji održavaju nacionalističke sukobe i utiru put mogućim novim ratnim strahotama. Sve suprotno od našeg zahtjeva negira ratne zločine i onemogućuje politiku odgovornosti. Zato i ove godine tražimo od vlasti glavnog grada Hrvatske da pozitivno odgovore na našu inicijativu. Da pokažu da su im istina, sjećanje i dobrosusjedski odnosi izuzetno važni.
Obavještavamo da ćemo u utorak, 16. travnja 2024. na Trgu bana Josipa Jelačića, u 12 sati organizirati prosvjedno stajanje u znak sjećanja na žrtve Ahmića. Istog dana, u 17 sati u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića organizirati ćemo okrugli stol „Jesmo li nakon 31 godinu spremni za suočavanje s mračnom stranom hrvatske uloge u ratu protiv Bosne i Hercegovine“. Govorit će: Boris Pavelić, novinar; Ajka Tiro Srebreniković; književnica; Senna Šimek, aktivistica Inicijative mladih za ljudska prava Hrvatska. Razgovor će moderirati Jerko Bakotin, novinar.
Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Centar za građansku hrabrost, Zagreb
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
Ženska mreža Hrvatske
16.04.2024.
IZJAVA ZA JAVNOST:
RATNI ZLOČINAC DARIO KORDIĆ,
SRAMOTA JE HRVATSKOG NARODA
“Je li vrijedilo? Je li vrijedilo zatvora? Je li je vrijedilo rata?
Sve bi ponovio. Ni sekunde ne bi zamijenio. Svaka je sekunda vrijedila.”
Mi dolje potpisane i potpisani, zgroženi video uratkom na kojem osuđeni ratni zločinac Dario Kordić kaže „Vrijedilo je zatvora, sve bih ponovio“, ovom prilikom upućujemo izjavu za javnost.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Den Hagu, dokazao je, da je Republika Hrvatska „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a, te da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.“
Isti sud je ustanovio i presudio da su zločini u Ahmićima bili zločin protiv čovječnosti. Dario Kordić, koji se oslobođen nakon izdržane dvije trećine kazne, a koji je bio jedan od zapovjednika akcije čiji je rezultati zločini u Ahmićima, osuđen je u Hagu na 25 godina zatvora. Podsjećamo, u Ahmićima, a čije zločine bi Dario Kordić ponovio, ubijeno je 116 osoba. Od tog broja 32 su bile žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije mjesne džamije su uništene. Zločin je počinjen na svirep način, žrtve su spaljene. Među ubijenim su cijele obitelji. Tijela svih nestalih još uvijek nisu pronađena.
Dario Kordić, bio je predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i jedna od vodećih ličnosti u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995. Danas je magistar katoličke teologije. Diplomu je stekao na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Neprihvaljivo nam je rehabilovanje ratnih zločinaca. Apelujemo prema vlastima u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, da ratni zločinci nisu heroji. Osuđivanje njihovih djela, naša je civilizacijska odrednica. Ne samo kao izraz poštovanja prema žrtvama iz prošlosti, nego i zbog našeg odnosa prema budućnosti.
Pozivamo Grad Zagreb, da imenuje jedan od trgova po Ahmićkim žrtvama. Od Gradske skupštine – Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, a koji smo predali u travanju ove godine, još uvijek nismo dobili odgovor. Međutim, gestama osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića, naša ideja postaje bitnija. Samo sa trgom, gdje će se mlade generacije moći edukovati o našoj tragičnoj prošlosti, Bosna i Hercegovina i Hrvatska mogu kročiti zajedno prema svjetlijoj budućnosti.
Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb
Centar za građansku hrabrost, Zagreb
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Ženska mreža Hrvatske
12.06.2023.
IZJAVA ZA JAVNOST:
NE U NAŠE IME – 30. GODIŠNJICA
RATNIH ZLOČINA U AHMIĆIMA
Prije 30 godina u Ahmićima pored Viteza počinjen je jedan od najokrutnijih ratnih zločina na prostorima nekadašnje Jugoslavije. U ranim jutarnjim satima, 16. travnja 1993., napad na selo Ahmiće izvele su lokalne postrojbe HVO-a.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u Haagu navodi da je u Ahmićima ubijeno 116 ljudi, 24 je ranjeno, uništena 169 kuća te dvije džamije. Za zločin protiv čovječnosti u Ahmićima MKSJ je sudio 13 Hrvata iz Srednje Bosne. Za sudjelovanje u donošenju odluke o napadu na Ahmiće, potpredsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dario Kordić osuđen je na 25 godina zatvora. Među ostalim osuđeni su Drago Josipović, Vladimir Šantić, Miroslav Bralo i Paško Ljubičić.
Haški sud je ustanovio da je zločin počinjen u okviru međunarodnog oružanog sukoba, u koji je bila umiješana Hrvatska, preko kontrole nad HDZ-om BiH i HVO-om. Pravomoćno je potvrđeno da je “Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om“ te „rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a.“
Zločin u Ahmićima sudski je procesuiran. Sudilo se organizatorima, zapovjednicima i neposrednim počiniteljima, no on ostaje trajna mrlja i sramota Republike Hrvatske.
Hrvatska treba pokazati spremnost da se iskreno i bez ostatka suoči sa počinjenim zločinima, te preuzme odgovornost za prošlost. Samo činovima solidarnosti kroz jasne inicijative koji imaju za cilj razumijevanja uloge Republike Hrvatske u ratu protiv Bosne i Hercegovine, moći ćemo reći da se Hrvatska konačno distancira od imperijalne politike Franje Tuđmana.
Zato zahtijevamo od predsjednika Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Hrvatske da se javno distanciraju od ratnih zločina počinjenih u naše ime te prekinu sustavnu politiku relativizacije, negiranja i umanjenja ratnih zločina. Tražimo jasno formuliranu ispriku i imenovanje jednog trga u Zagrebu po žrtvama Ahmića. Tek kad ratni zločin u Ahmićima postane dijelom hrvatskog obrazovnog sustava, biti ćemo u mogućnosti reći da smo na tragu pravde, odgovornosti i izgradnje mira. Krivnja za zločin je individualna, ali istina o ratnim zločinima kolektivna je, naša, odgovornost.
Centar za žene žrtve rata – ROSA, Zagreb
Centar za građansku hrabrost, Zagreb
Udruženje za društvena istraživanja i komunikacije (UDIK), Sarajevo
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Zagreb
Regionalna adresa za nenasilno djelovanje (RAND), Zagreb
Sense – Centar za tranzicijsku pravdu, Pula
Centar za ženske studije, Zagreb
Ženska mreža Hrvatske
IZJAVA ZA JAVNOST:
NE U NAŠE IME – 29. GODIŠNJICA
RATNIH ZLOČINA U AHMIĆIMA
Mi dolje potpisani, u povodu 29. godišnjice ratnih zločina u Ahmićima pokraj Viteza, upućujemo javnosti zajedničku izjavu.
Zločin u Ahmićima, počinjen 16. travnja 1993. godine, najveći je pojedinačni ratni zločin počinjen tijekom bošnjačko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini. Ubijeno je 116 osoba, od čega su 32 bile žene, a 11 djeca mlađa od 18 godina. Dvije mjesne džamije uništene su eksplozivima. Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) ustanovio je i presudio da su zločini u ovom srednjebosanskom mjestu bili zločin protiv čovječnosti. Jedan od zapovjednika ove akcije i jedan od vodećih političara u zajednici bosanskih Hrvata od 1991. do 1995, Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora.
U istom predmetu, Žalbeno vijeće MKSJ-a potvrdilo je i zaključak Raspravnog vijeća da je Hrvatska ostvarivala sveukupnu kontrolu nad HVO-om u relevantnom razdoblju, da je rukovodila u planiranju, koordinaciji i organizaciji HVO-a i da je postojao međunarodni oružani sukob između Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Ratni zločini u Ahmićima trajna su mrlja i sramota naše prošlosti. Ukazivanje i upozoravanje na ove i druge ratne zločine korak je naprijed u izgradnji održivog i trajnog mira, ne samo u Hrvatskoj, nego i u zemljama regije.
Počast žrtvama iz Ahmića u Zagrebu:
Dario Kordić je ratni zločinac,
a ne vitez i heroj
U organizaciji Kuće ljudskih prava, Antifašističke lige Hrvatske te uz podršku članica Platforme 112 pred zagrebačkom katedralom održana je ‘tiha komemoracija’ za žrtve masakra u selu Ahmići gdje su pripadnici HVO 19. travnja 1993. ubili 116 ljudi.
Aktivisti i građani, među njima i aktivistkinje Centra za građansku hrabrost, istaknuli su 116 imena žrtava ubijenih u Ahmićima. Dariju Kordiću zamjeraju činjenicu da niti u jednom trenutku, kao niti sisački biskup Vlado Košić koji ga je dočekao, nije spomenuo žrtve Ahmića. Policija je morala čuvati prosvjednike od napada tridesetak nasilnika koji su mahali križevima i krunicama, ali se i služili nimalo kršćanskim rječnikom punim psovki i prijetnji.
‘Mi smo reagirajući na ono što smo vidjeli bili zgroženi. Kordić je govorio da čitava Hrvatska slavi njegov izlazak na slobodu. Mi smo htjeli pokazati da ima hrvatskih srca koja suosjećaju sa žrtvama Ahmića. Na tom skupu se mogao prisjetiti njih i izraziti žaljenje zbog zločina‘, kazala je za ‘Hrvatsku uživo’ HTV-a Sanja Sarnavka.
Napominje da je bitna poruka koju Crkva šalje. ‘Dok papa okuplja šefove Palestine i Izraela, mi ovdje pokazujemo da slavimo nekoga samo zato što je Hrvat, a zaboravljamo žrtve samo zato jer su muslimanske vjeroispovijesti’, dodaje.
Osvrnula se i na činjenicu da je policija privela aktivista Zorana Ivančića koji je Kordiću na Plesu povikao ‘sotono, ubojico’ zbog čega je od nekoga od okupljenih dobio i udarac u glavu. ‘Policija se očito boji. Oni koji se busaju u prsa i proglašavaju se pravim Hrvatima i Hrvaticama mogu raditi što god im padne napamet i policija ne intervenira. To je strašna činjenica’, zaključuje Sarnavka.
Eugen Jakovčić na kritike kako navedene udruge selektivno brinu za žrtve kaže: ‘Kako netko tko je razuman može misliti da netko tko će stajati za nevine ubijene civile može imati selektivnu sućut prema drugim žrtvama.’
Ne smije se zaboraviti da Kordić nije pušten na slobodu zato što je nevin, nego zato što je osuđen te je izdržao dvije trećine kazne. Za Haški sud nije bilo nikakve sumnje da je planirao i poticao na zločin u Ahmićima. U selu Ahmići u srednjoj Bosni 16. aprila 1993. godine pripadnici Hrvatskog vijeća obrane (HVO) ubili su 116 bošnjačkih civila, među kojima i 35 žena i 11 djece, od kojih je najmlađe imalo tri mjeseca.
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju masakr je kvalificirao kao zločin protiv čovječnosti, za čije je planiranje i poticanje pravomoćno na 25 godina zatvora osuđen bivši potpredsjednik i član Predsjedništva tzv. HR Herceg Bosne Dario Kordić. On se 6. lipnja vratio u Hrvatsku nakon što je odslužio dvije trećine kazne.
Kako piše Novi list, Košić je održao molitvu, a 28. marta ove godine propovijedao na misi za Kordića pred pedesetak svećenika, među kojima su bili i Valentin Pozaić i Juraj Jezerinac.
Intelektualci i aktivisti pisali biskupima: Zločinac Kordić nije hrvatski Isus Krist!