Ženski sud – feministički pristup pravdi održan je 7. do 10. maja 2015 u Bosanskom kulturnom centru u Sarajevu.

Tokom priprema na terenu organizovano je : 16 regionalnih sstanaka, 10 obuka za javne prezentacije,136 javnih prezentacija  u 96 gradovaa u cijeloj regiji, 78 dokumentarnih filmova u vezi sa temom, 42 sastanka (regionalnog organizacionog odbora, međunarodnog savjetodavnog odbora, sa ekspertkinjama, sa potencijalnim svjedokinjama), 60 izdavačkih jedinica.Više od 200 civilnih organizacija je bilo uključeno u proces iz više od 100 gradovaa, preko 250 aktivistkinja i oko 5000učesnica/ka.

Ženski sud se bavio nasiljem počinjenim 90-tih, XX vijeka do danas. Sud je održan kroz pet sesija:

• Rat protiv civilnog stanovništva (militarističko/etničko/rodno…nasilje)
• Žensko tijelo- bojno polje, seksualno nasilje u ratnim zonama
• Militarističko nasilje i otpor žena
• Progon drugačijih i u ratu i u miru, etničko nasilje
• (Ne)objavljeni rat, socijalno i ekonomsko nasilje i otpor žena

Sud je obogaćen izložbom u dvorani BKC, susretom s aktivistkinjama koje su preživjele zločine iz Argenitne i Palestine kroz panel Snaga internacionalističke ženske solidarnosti.

Međunarodno sudsko vijeće  je na kraju pročitalo predlog odluka i preporuke. U završnici su svjedokinje dobile panoe sa svojim sentencama. izvor

Krajem 2010. godine Žene u crnom i Ženske studije iz Beograda (Srbija), Žene ženama, Sarajevo, Bosna i Hercegovina), Centar za žensko i mirovno obrazovanje Anima iz Kotora (Crna Gora), Centar za ženske studije i Centar za žene žrtve rata iz Zagreba (Hrvatska) i Ženska mreža Kosova (Kosova) pokrenule su – kao članice Inicijativnog odbora – inicijativu za organiziranje Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije.

Žene u crnom su nositeljice programskih aktivnosti u okviru ovog regionalnog projekta o čemu možete pročitati na web stranici: “Ženski sud – feministički pristup pravdi“.

Ženski sudovi su prostor za glasove žena, za svjedočenja žena, ali i preuzimanje odgovornosti za pravdu, za orodnjavanje pravde, za kreiranje feminističkog modela pravde, podsticanja feminističke etike odgovornosti i brige, jačanja mreža solidarnosti, zajedničke izgradnje pravednog mira.

Ženski sud je jedan od modela tranzicijske pravde koji se na prvom mjestu obraća žrtvama. Tranzicijska pravda je prelazak društva iz manje ili više organiziranog državnog nasilja, ili rata, u demokratski sustav. Uloga Suda je da podstiče žene da svjedoče o svim vrstama strukturnih nepravdi: siromaštvu, eksploataciji na radnom mjestu i/ili negdje drugo, o neograničenom djelovanju zakona tržišta, o socijalnoj i zdravstvanoj ugroženosti, o zloupotrebi religije u političke svrhe…

Na taj način se kreira alternativna pisana povijest: izdavanjem publikacija o dosadašnjim iskustvima u radu Ženskih sudova i tribunala (u posljednjih trideset godina održano je preko četrdeset ženskih sudova tj. tribunala) i objavljivanjem iskustava na organiziranju Ženskog suda na prostoru bivše Jugoslavije.

Ono što je zajedničko ženskim i institucionalnim sudovima jeste tren da je javan govor (o prekršaju, zločinu), dakle, da je već objelodanjivanje nekog čina  samo po sebi sankcija. Ženski sudovi za razliku od institucionalnih sudova ne podrazumijevaju izvršenje neke sankcije.

Oni nemaju, niti žele tu vrstu moći.

Za razliku od institucionalnog sustava koji se vodi retributivnom pravdom (sustavom kažnjavanja počinitelja nekog nedjela), ženski sudovi se bave restorativnom pravdom (obnavljajućom pravdom što znači zacijeljivanje pojedinaca i pojedinki i cijelog društva, kao i mijenjanjem uvjeta u tom društvu u kome se dogodilo nasilje, rat…) kao i distributivnom pravdom (pravednom raspodjelom bogatstva u društvu i ravnopravnim pristupima svim resursima i uslugama jednog društva).

Ženski sudovi se, za razliku od institucionalnih, ne bave samo utvrđivanjem “objektivnih činjenica” između žrtve i počinitelja, već ženski sud utvrđuje i društvenu stvarnost u kojoj se zločin odigrao. Također, utvrđivanje društvene stvarnosti temelji na jasnom vrijednosnom sustavu. Jasno zagovaranje vrijednosnog sutava Ženskog suda ide nasuprot licemerju civilizacije koja prikriva ideologije što stoje iza institucija moći.

Pri tom, valja naglasiti da feministički pristup pravdi ne znači negiranje institucionalnih mehanizama, već naprotiv, feministički pristup doprinosi boljem razumijevanju same ideje pravde kao i iznalaženju načina da se pravda dostigne, bilo kroz  institucionalne sustave ili unutar samog civilnog društva. Aktivistkinje su svjesne da se pravda ne ispunjava kroz formalni pravni sistem u potpunosti i da je za vladavinu prava dobro da kao feministkinje i odgovorne građanke utičemo na institucije pravnog sustava.

Ženski sud za bivšu Jugoslaviju u terminu “sud” podrazumijeva ne samo presuđivanje (kao donošenje zaključka ili izvršenje kazne zbog nekog zločina) već i prosuđivanje, kao razumijevanja onog što se zbilo, što se sada dešava, kao i mogućih posljedica po društvo zbog nekog zločinačkog čina.

Na taj način žene u potpunosti postaju politički subjekti, odnosno subjekti pravde. Bez tog razumijevanja uzroka koji dovode do nasilja i ratova u nekom društvu i posljedica koje porast nasilja i rata ima po to isto društvo (kada se rat okonča), nemoguće je osmisliti i organizirati otpore  takvim zločinačkim politikama, jer ne bi se znalo protiv koga i protiv čega se točno boriti.

Utjecaji Ženskih sudova su brojni; s jedne strane otvorili su pitanja različitih oblika nasilja koji su nevidljivi u institucionalnom pravnom sustavu i učinili ih vidljivim na globalnom nivou. Takođe, doprinijeli su osnaživanju lokalnih ženskih mreža otpora, kao i njihovo povezivanje preko granica kultura,država-nacija ili vjera…

Svedočenja na Ženskim sudovima su omogućila iscjeljenje u zajednicama, lobiranje u Ujedinjenima nacijama, rast mreže advokatkinja za ljudska prava širom svijeta…

Ženski sud je stvaranje prostora za ženski glas i žensko iskustvo i ujedno, prostor za iznalaženje drugačijih, pravednijih odnosa u zajednici. Isto tako, Ženski sud je i priznanje angažmanu žena, ženskom otporu svim oblicima nasilja, ženskoj kreativnosti i misli  u naporima da se svijet učini humanijim mjestom.

izvor: Ženski sud